Početna VIJESTI EU istraživanje: 65 % Europljana smatra da je članstvo u EU-u dobra...

EU istraživanje: 65 % Europljana smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar

Foto: Pixabay

Rat Rusije protiv Ukrajine osnažio je potporu javnosti za EU, pokazuju danas objavljeni rezultati proljetnog istraživanja Eurobarometra koji je naručio Europski parlament. Gotovo dvije trećine Europljana (65 %) smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar. Eurobarometar – proljeće 2022. istraživanje je koje je za Europski parlamenta provedeno u razdoblju od 19. travnja do 16. svibnja 2022. na 26.578 ispitanika u 27 EU država članica. Prenosimo priopćenje Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.


-65 % Europljana smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar, što je najviši rezultat od 2007. godine

-Ekonomske sankcije EU-a protiv Rusije podržava 80 % ispitanika u EU, te 82 % u Hrvatskoj

-59 % smatra obranu slobode i demokracije prioritetom

-Zbog rata u Ukrajini, 61 % Europljana očekuje posljedice i promjene u životu

-Pozitivan stav prema Rusiji ima tek 10 % ispitanika

Rat Rusije protiv Ukrajine osnažio je potporu javnosti za EU, pokazuju danas objavljeni rezultati proljetnog istraživanja Eurobarometra koji je naručio Europski parlament. Gotovo dvije trećine Europljana (65 %) smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar. To je najbolji rezultat od 2007. godine kada je potpora iznosila 58 %. Odgovor da je EU članstvo „dobra stvar“ daje relativna većina građana u svim državama članicama osim u Grčkoj i Slovačkoj gdje većina ispitanika smatra kako ono nije „niti dobro, niti loše“. U usporedbi s istraživanjem provedenim krajem 2021. godine, bilježi se značajan porast pozitivnih odgovora u većini država članica, posebice u Litvi (+ 20 postotnih poena), Malti (+ 12 p.p.) te Estoniji (+ 9 p.p.). U Hrvatskoj članstvo u EU-u korisnim ocjenjuje 56 % ispitanika (+ 4 p.p.), a lošim 10 %.

52 % Europljana danas ima pozitivnu predodžbu o EU-u, a 12 % negativnu. Pozitivna predodžba porasla je za 3 postotna boda u odnosu na studeni-prosinac 2021. te je istodobno to najbolji rezultat koji se bilježi u istraživanjima Europskog parlamenta od 2007. godine. Nacionalni rezultati variraju od 76 % u Irskoj, do 32 % u Grčkoj. U Hrvatskoj pozitivnu predodžu EU-a ima 50 % ispitanika (+ 2 p.p.), neutralnu 43 %, a negativnu 7 %.

Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta pozdravila je rezultate istraživanja te istaknula: „Budući da se rat vratio na naš kontinent, Europljani se osjećaju ohrabrenima jer su dio Europske unije. Europski građani duboko su privrženi slobodi, spremni su braniti naše vrijednosti i sve više shvaćaju da se demokracija više ne može uzimati zdravo za gotovo.“

Nedavni događaji također su utjecali na predodžbu Europljana o glavnim akterima na međunarodnoj sceni. Pozitivan stav o Rusiji ima tek 10 % ispitanika, a 2018. – kada je u istraživanju posljednji put postavljeno ovo pitanje – ta je brojka iznosila 30 %. Nakon Rusije, najmanje pozitivnu predodžbu ispitanici imaju o Kini 22 % (što je pad od 14 postotnih poena). Sasvim suprotno, raste pozitivna percepcija Ujedinjene Kraljevine (65 %, + 1 p.p.), a nakon nje na ljestvici najpozitivnijih slijede Sjedinjene Američke Države s 58 % (+ 13 p.p.).

Većina građana na rat u Ukrajini gleda kao na temeljnu prekretnicu: 61 % Europljana kaže kako nije sigurno da će im život ostati nepromijenjen. Samo oko trećine ispitanika (37 %) očekuje nastavak života bez promjena. U Hrvatskoj 66 % građana očekuje promjene, a 33 % ne. Istraživanje koje je prošli tjedan objavila Europska komisija pokazuje da se 8 od 10 anketiranih građana ( 80 %) slaže s ekonomskim sankcijama nametnutim ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima. U Hrvatskoj je ta brojka još veća i iznosi 82 %. Većina građana u 22 države članice zadovoljna je EU odgovorom na rusku invaziju Ukrajine.

Inflacija i troškovi života bili su u porastu puno prije početka ruskog rata u Ukrajini koji je dodatno otežao situaciju te sada četiri od pet Europljana kaže kako već osjeća posljedice na standard života (40 %). Kao jasan znak europske otpornosti i jedinstva, 59 % ispitanika obranu zajedničkih europskih vrijednosti poput slobode i demokracije smatra prioritetom, čak i u slučaju da to utječe na cijene i trošak života.

Sve veći gospodarski problemi održavaju se i na odabir političkih prioriteta na koje bi, prema mišljenju građana, trebao biti usmjeren Europski parlament: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti spominje se na prvom mjestu (38 %), a slijede javno zdravstvo (35 %) koje bilježi značajan pad od 7 p.p. u posljednjih šest mjeseci te demokracija i vladavina prava (32 %) koja je pak u značajnom porastu od 7 p.p. Kad je riječ o ispitanicima u Hrvatskoj, njih čak 48 % ističe borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti kao prioritetnu temu za Parlament, no gotovo jednako važnim drže i podršku gospodarstvu i stvaranju radnih mjesta (47 %). Na treće mjesto stavljaju javno zdravstvo (31 %).

Rat u Ukrajini i njegovo značenje za Europsku uniju također se odražavaju u odabiru temeljnih vrijednosti koje bi prema mišljenju građana trebao kao prioritetne braniti Europski parlament: demokracija je na vrhu ljestvice sa 38 % što je za 6 p.p. porast u odnosu na jesen 2021. Sa 27 % slijede zaštita ljudskih prava u EU-u i diljem svijeta te sloboda govora i mišljenja.

U Hrvatskoj su sloboda govora i zaštita ljudskih prava na vrhu ljestvice s po 28 %, a slijede sloboda kretanja (27 %) i demokracija (24%).