Početna KULTURA KOJE DRUŠTVENE IGRE SU IGRALI STARI GRCI ILI RIMLJANI? Muzej antičkog stakla...

KOJE DRUŠTVENE IGRE SU IGRALI STARI GRCI ILI RIMLJANI? Muzej antičkog stakla pripremio zanimljivu izložbu povodom obilježavanja Dana grada Zadra

Povodom obilježavanja Dana grada Zadra u Muzeju antičkog stakla danas se otvara izložba Alea iacta est / Kocka je bačena. Zbog trenutne epidemiološke situacije, službenog otvorenja izložbe neće biti, izložbu možete pogledati za vrijeme radnog vremena Muzeja od ponedjeljka do petka od 9,00 do 16,00 sati i subotom od 9,00 do 13,00 sati.

Riječ je o izložbenom projektu viših kustosa Muzeja Anamarije Eterović Borzić i Berislava Štefanca koji kroz odabrane predmete iz muzejskog fundusa evociraju svijet drevnih društvenih igara. Tako se kroz izložbu, sadržajno podijeljenu u više tematskih cjelina popraćenih bogatim edukativnim materijalom, predstavljaju igre starih Sumerana, Egipćana, Grka ili pak Rimljana. Namijenjena je svim dobnim skupinama, djeci i odraslima kao i svim ljubiteljima društvenih igara na ploči.  

O NAJSTARIJIM DRUŠTVENIM IGRAMA

Realno je očekivati da su se ljudi još od najranijih vremena zabavljali izmišljajući i igrajući različite društvene igre. No konkretno i arheološki dokazivo njih se vezuje tek uz razvoj drevnih civilizacija, posebno onih na prostoru Mezopotamije i Egipta, gdje se od 4. tisućljeća pr. Kr. bilježe brojni nalazi raznih igračih ploča, figura i kockica, kao i njihovih prikaza na arhitekturi. Činjenica da su takvi prikazi krasili i zidove grobnica vladajuće elite svjedoči o popularnosti društvenih igara među svim staležima, ali i općenitoj prihvaćenosti i uopće njihovoj dubokoj utkanosti u svakodnevnom životu ondašnjih društava.

Ove su igre osim zabavnog mogle imati i religijski karakter, posebice onaj vezan uz vjerovanja u zagrobni život. Takvim teorijama u prilog idu stari egipatski zapisi te određeni hijeroglifi odnosno simboli istaknuti na pojedinim igračkim pločama, u velikom broju slučajeva pronađeni upravo u grobnim kontesktima. Smatra se kako kretanje figura kroz polja na ploči, posebice kod staroegipatske igre Senet, može predstavljati predviđeni put umrle duše kroz carstvo mrtvih ili čak neku vrstu komunikacije s preminulima. Slične su igre zabilježene i na prostoru Mezopotamije, gdje je najpopularnija tzv. Igra od dvadeset ili Kraljevska igra Ur.

Iz antičke Grčke najpoznatije društvene igre bile su Polis i Pente grammai dok su Rimljani svoje vrijeme kratili igrajući Ludus Latrunculorum, Duodecim Scripta ili pak Terni Lapilli.