Početna KULTURA PREDAVANJE U KNEŽEVOJ PALAČI Klasici frankofonske književnosti Magreba i ženski likovi u...

PREDAVANJE U KNEŽEVOJ PALAČI Klasici frankofonske književnosti Magreba i ženski likovi u romanima alžirskih romanopisaca

foto: nmz.hr

U utorak, 20. travnja 2021., od 18 – 20 sati u Koncertnoj dvorani braće Bersa u Kneževoj palači , Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar i Odjel za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru organiziraju predavanje:

DR. SC. DANIELA ĆURKO – KLASICI FRANKOFONSKE KNJIŽEVNOSTI MAGREBA I ŽENSKI LIKOVI U ROMANIMA ALŽIRSKIH ROMANOPISACA MOHAMMEDA DIBA I KATEBA YACINEA

Napomena: Zbog epidemioloških mjera, broj mjesta je ograničen te je mjesto za predavanje potrebno rezervirati putem e-mail adrese: info@knezeva.hr ili broja telefona 023/627-764.

Kratka biografija

                Docentica dr.sc. Daniela Ćurko je rođena 1964. u Splitu. 1988. god. je diplomirala na studiju engleskog i francuskog jezika i književnosti na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je dobila i Rektorovu nagradu na temelju visokog prosjeka ocjena 1986. godine. Poslijediplomski studij francuske i komparativne književnosti završila je na Sveučilištu Clermont-Ferrand II u Francuskoj 1998. godine, te je isti priznat kao ekvivalent magisterija znanosti. Kao stipendist Vlade Republike Francuske bila je na jednosemestralnom stručnom usavršavanju na Sorboni i dvosemestralnom stručnom usavršavanju na tadašnjem Sveučilištu Paris XII (sada Paris-Est). 2012. godine je doktorirala na doktorskom studiju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na temu filozofske intertekstualnosti u romanesknom opusu Jeana Gionoa.

Znanstvenu knjigu Giono, roman, filozofija. Nietscheova intertekstualnost u romanesknom opusu Jeana Gionoa, napisanu na francuskom jeziku i nastalu na temelju doktorskog rada, objavila je Hrvatska sveučilišna naklada iz Zagreba 2015. godine. Knjiga Giono, roman, filozofija je uvrštena u francuski enciklopedijski rječnik Dictionnaire Giono (urednik dr.sc. Mireille Sacotte, red. prof. u miru Sveučilišta Paris III-Sorbonne nouvelle), Paris : Grasset, 2015., koji daje popis sve relevantne bibliografije tiskane u svijetu o djelu i liku klasika francuskog romana XX. stoljeća Jeana Gionoa.

Znanstveni interesi Daniele Ćurko su žensko pismo, te intertekstualnost francuskog i frankofonskog romana. Radi u zvanju docenta na Odjelu za francuske i frankofonske studije Sveučilištu u Zadru, gdje je uvela u program studija kolegij Afrički frankofonski roman, a u okviru otvaranja Odjela za francuske i frankofonske studije.

Daniela Ćurko je objavila niz članaka u znanstvenim časopisima A1(Studia romanica et anglica zagrabiensia, Synthesis philosophica i dr.) i u međunarodnim zbornicima radova u Belgiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj i Francuskoj, te je sudjelovala na deset međunarodnih frankofonskih znanstvenih skupova od kojih i na dva znanstvena skupa Franconstraste na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na skupu Sto godina studija francuskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, na Susretima Jules Verne na Visokoj školi za arhitekturu École Centrale u Nantesu i na pariškom institutu INALCO-u.

Klasici frankofonske književnosti Magreba  I :

Ženski likovi u romanima alžirskih romanopisaca Mohammeda Diba i Kateba Yacinea

Alžirski romanopisac Mohammed Dib objavljuje roman Velika kuća [u izvorniku : La Grande maison], prvi roman svoje Alžirske trilogije 1952. godine, a naredni roman iz trilogije, Požar [u izvorniku : L’Incendie] dvije godine kasnije. Jedno afričko ljeto [Un été africain] (1959) je isto tako uvršten u korpus romana ovog predavanja, jer je, za razliku od romana Alžirske trilogije, preveden na hrvatski jezik. Dibov devet godina mlađi suvremenik Kateb Yacine objavljuje svoju Nedjmu 1956. godine (roman je preveden na hrvatski jezik već 1958). Dok Dib baštini roman realizma, Kateb Yacine inovira romanesknu formu pod utjecajem i na tragu francuskog Novog romana. Ono što povezuje ta dva predstavnika sasvim oprečnih estetika romana, jest da su napisali djela – radi se o Dibovom Požaru i Yacineovoj Nedjmi- koja su smatrana velikim nacionalnim romanima.

No, još značajnija poveznica je važnost simbola i prisutnost mitova u poetici oba pisca, što se posebno očituje u prikazivanju ženskih likova. Analizirat ćemo na koje se načine pojedini ženski likovi isprepleću s temom identiteta mlade nacije u nastajanju. Naime, romani su napisani dok je Alžir bio francuska kolonija, no svojom tematikom i upravo simbolikom ženskih likova već navještaju težnju alžirskog naroda za samostalnom državom, koja je nastala šest godina nakon Nedjme, 1962. godine.