Dok se cijela Hrvatska bavi poviješću na našu Županiju vrši se veliki pritisak na prostor iza zatvorenih vrata. U posljednje četiri godine nadležnom ministarstvu je podneseno 40 zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ukupno podneseni zahtjevi obuhvaćaju skandaloznih 1.574,01 hektara odnosno preko 15 milijuna metara kvadratnih, a da javnost o tome ne zna skoro ništa!, upozorio je danas županijski SDP:
SOLARNE ELEKTRANE
Zahtjevi upućeni Ministarstvu 01.01.2021. 31. 10. 2025
- KOLAN 1 i 2 + MINI ELEKTRANA KOLAN – ukupno 26 ha
- YCD STANKOVCI – 0,92 ha
- Grad Zadar – Bokanjac – 4,7 ha
- Ugljan 1 i 2 – Lukoran – ukupno 25 ha
- Agrosunčana elektrana Bibinje – 47,22 ha – Ministarstvo traži procjenu utjecaja na okoliš!
- Nauta Lamjana, Kali – 8,66 ha
- Benkovac – 125 ha – Ministarstvo traži procjenu utjecaja na okoliš! ( Upravni odjel za PU ZŽ ne!)
- Šopot ( Benkovac) – 9, 50 ha
- Vrsi 1,2 i 3 – 38,12 ha
- Povljana – 0,09 ha
- Kolarina ( Benkovac) – 57 ha
- Raštević ( Benkovac) – 64 ha
- Gaženica ( Zadar) – 5,9 ha
- SE Gende (20 MW), na površini 35,2 ha,
- SE Gušte (20 MW)’ na površini 61 ha, k.o. Bjelina i k.o. Brgud 3.
- SE Podine (20 MW)’ na površini 39,6 ha, k.o. Bjelina i k.o. Brgud
- Veli Iž – 26,8 ha
- Škabrnja – 104 ha
- Zadar -100,47 ha
- Žerava – Ninski Stanovi – 19,47 ha
- Polača (Kakma) – 18,7 ha
- Posedarje – 16,8 ha
- Gajine (Benkovac) – 34 ha
- Stankovci 1 i 2 – 20,5 ha
- Galovac – 75,4 ha
- Posedarje – 1,45 ha
- Grabe (Benkovac) – 24,5 ha
- Zaton Obrovački – 52 ha
- Polača (Jagodnja Donja) – 18 ha
- Poličnik – 40 ha
- Pag – 9,71 ha
- Stankovci – 3,9 ha
- Jasenice – Lužine – 38 ha
- Jasenice – Rupine – 33 ha
- Bibinje – 84 ha
- Vlaka ( akoštane) – 190 ha – Ministarstvo je tražilo procjenu utjecaja na okoliš – Općina Pakoštane i Zadarska županija dale su mišljenje da procjena nije potrebna!
- Benkovac (Bjelina) – 26,5 ha
- Benkovac (Miranje) – 8,02 ha
- Benkovac (Dobra voda)- 87 ha
- Pag – 11,7 ha
- Ukupno – 1.574,01 ha!
Navedeni popis nije konačan ni potpuno precizan – dio predviđenih solarnih elektrana povećava kapacitet, a novi zahtjevi se i dalje pojavljuju. Realni obuhvat stoga je promjenjiv, ali već sada ukazuje na iznimno velik prostorni pritisak na području Zadarske županije.
Nitko ne osporava potrebu za razvojem obnovljivih izvora energije. Sporno je netransparentno planiranje, neadekvatno informiranje javnosti, upitni kriteriji odobravanja i nepoznat omjer koristi i štete za lokalnu zajednicu.
Informiranost građana i pravo na sudjelovanje
Građani često ne znaju što se planira u njihovom neposrednom okruženju sve dok postupci nisu pred završetkom, kada je mogućnost utjecaja minimalna ili nikakva. Primjer Lukorana pokazao je da mještani nisu bili pravovremeno informirani. U Galovcu, gdje je u planu 75,4 ha solarnih panela, dio mještana o tome nema nikakvih saznanja. Zakonski minimum javne objave nije dovoljan Jedinice lokalne samouprave moraju aktivno informirati građane, omogućiti stvarnu javnu raspravu i pravodobno uključivanje zajednice u donošenje odluka.
Studije utjecaja na okoliš – sukob interesa i upitna kvaliteta
Studije naručuje i financira investitor, što predstavlja ozbiljan etički i stručni problem. Studija za solarnu elektranu kod Zatona Obrovačkog nije predvidjela buru orkanske snage, uslijed koje su deseci panela (po 30 kg) završili razneseni u okolišu – uz ogromnu materijalnu i ekološku štetu te potencijalnu opasnost za ljudske živote. Na širem području Obrovca i Jasenica planiraju se brojne elektrane, a nije jasno uzimaju li izrađivači studija u obzir mikroklimatske specifičnosti, osobito ekstremnu buru. Postavlja se pitanje: Znaju li to izrađivači elaborata? Zna li to nadležno Ministarstvo? Ima li još nekih stvari koje su bitne a koje ne uzimaju u obzir?
I kad Ministarstvo zaštite okoliša zatraži izradu procjene utjecaja na okoliš koje postaju jedini faktor korekcije, Upravni odjel Zadarske županije u istim predmetima daje mišljenje da procjena nije potrebna (primjeri: Bibinje, Benkovac, Vlaka). Za njih procjena nikada nije potrebna, kako to?
Sukob s prostornim planovima i zaštitom obalnog pojasa
Pojedini projekti nisu usklađeni s Prostornim planom Zadarske županije, npr. Lukoran i Kali, gdje članak 62.a jasno propisuje da solarne elektrane ne smiju biti vidljive s mora. A obje bi bile. Upravo zato je u aktualnom PP Općine Kali na mjestu gdje se planira SE turističko naselje. Tko bi gradio TN koje nema pogled na more? No iz Županije je došao zahtjev da se tamo napravi SE, bar tako kaže načelnik Općine.
Novim Zakonom o prostornom uređenju dodatno je definirano da u ZOP-u (zaštićenom obalnom području) neće biti moguće graditi samostalne solarne elektrane, što potvrđuje formalno prepoznavanje ovog problema.
Zapušten potencijal za integrirane i manje invazivne modele
Zakon i strateški dokumenti daju prednost modelima u kojima se energija proizvodi na postojećim gospodarskim objektima, halama, parkiralištima ili drugim već prenamijenjenim površinama, ali se taj model u praksi koristi vrlo rijetko.
Čiji je interes i tko dobiva?
U samo nekoliko projekata investitor je HEP. U većini slučajeva radi se o tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu. Otvara se niz pitanja:
Koja je stvarna korist za lokalnu zajednicu i državu? Je li pravično postavljen model naknada? Zašto lokalne vlasti često nemaju primjedbi, čak i kada ih ima resorno ministarstvo? Je li u pojedinim slučajevima interes investitora nadjačao javni interes i zaštitu prostora i ljudi?
Pozitivan izuzetak je primjer Bibinja, gdje je lokalna vlast javno stala uz svoje mjesto i interese zajednice.
Lokacije uz naselja umjesto degradiranih područja
Velik broj projekata planira se u neposrednoj blizini naselja, iako bi logično i odgovorno bilo da se solarne elektrane prioritetno smještaju na npr. sanirana odlagališta otpada, industrijske brownfield zone, neplodna i već degradirana zemljišta, krovove i infrastrukturne površine.
Zaključno, SDP nije protiv alternativnih izvora energije no povijest je pokazala da vrlo često srljamo u nešto za što nismo sigurni kakve će posljedice imati. Kakva god bila, energetska politika mora biti promišljena i transparentna, oblikovana stvarnim potrebama i javnim interesom, a ne isključivo profitom privatnog kapitala. I ljudi moraju imati priliku reći što o tome misle i pitati sve što ih zanima. A lokalna zajednica i RH od toga moraju imati koristi.
