“Sustav primarne zdravstvene zaštite je u raspadu, a bit će još gore” rečeno je na današnjoj pres konferenciji SDP-a na kojoj je bilo riječi o primarnoj zdravstvenoj zaštiti kako onoj pedijatrijskoj tako i ginekološkoj ali i onoj opće medicine. Predsjednik županijskog SDP-a Jure Zubčić ponovno je podsjetio na nedavni prosvjed pedijatara, kompletan raspad primarne pedijatrije,a potom istaknuo I kako nas isti scenarij čeka sa liječnicima opće prakse. “ Liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima 96, njih gotovo 40 posto je starije od 65 godina i uskoro će biti umirovljeno, a raspisano je tek 11 specijalizacija“ naglasio je Zubčić. Dodaje kako ravnateljicu Doma zdravlja Zadar Renatu Beck uopće nije briga što se događa u toj ustanovi, pa ovakvo stanje niti ne čudi. Stanje nije katastrofično samo u Zadru nego u cijeloj županiji:
„Kad pogledamo prostorno Zadarsku županiju, mi smo cijelo ljeto imali cijeli otok Pašman bez liječnika obiteljske medicine. imamo situaciju da jedna općina Gračac koja je izolirana nema niti jedan dan u jednu niti ginekologa niti pedijatra. mi imamo situaciju u općini Vir gdje vi imate samo privatnog liječnika opće prakse. I on radi samo ljeti“, naglasio je Zubčić.
Županijski SDP stoga je izradio 5 mjera koje bi trebale pomoći da se ovako stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pokrene na bolje
- Povećati dostupnost zdravstvene zaštite u Zadarskoj županiji
Dostupnost podrazumijeva mnoge dimenzije: od informacije da određena usluga postoji, mogućnosti njenog dobivanja u prikladnom roku, do fizičke pristupačnosti jednostavnosti korištenja za sve građane, bez obzira na dob, rod ili socioekonomski položaj. Kako bi PZZ dobro funkcionirala, iznimno je važno da se sustavom upravlja ambiciozno, inovativno i
usmjereno na unaprjeđenje usluge. Nažalost na primjeru Zadarske županije jasno vidimo kako političko kadroviranje podobnih umjesto sposobnih dovodi do umrtvljenja sustava bez izgleda za poboljšanje.
Dostupnost primarne zdravstvene zaštite prije svega treba osigurati većim brojem liječnika u PZZ. Stoga je vrlo važno kvalitetno upravljanje sustavom odnosno planiranje potrebnih kadrova i pravovremeno raspisivanje natječaja za specijalizacije. Telemedicina danas nudi rješenje za mnoge izazove u zdravstvu, što se u Hrvatskoj i dalje premalo koristi. Bolnički liječnici bi tako mogli uvesti termin kada mogu biti direktno dostupni LOM-ovima za konzultacije, što bi svakako povećalo kvalitetu skrbi.
- Smanjiti pritisak na OB Zadar
U okrivu OB Zadar djeluje objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) od 2014 godine koji zbrinjava sva hitna stanja osim psihijatrije i pedijatrije. Ranijih godina je na OHPB-u bilo uposleno 13 liječnika, međutim prošle godine ih je bilo samo osam. Liste čekanja za određene specijaliste duže i od godine dana, a neke radiološke pretrage se čekaju mjesecima. Pritisci na liječnike su toliko veliki da je nedavni pokušaj „prisiljavanja“ pedijatara iz PZZ-a dežuranjem rezultirao otkazima pedijatara iz PZZ. Razumljivo je da su pedijatri iz PZZ odbili dežurstva jer bi im se događalo da rade i po 15 dana u komadu bez dana odmora, a odgovornost im je za svako dijete. Stoga je iznimno važno rasteretiti timove u bolničkom sustavu, koji je ujedno i najskuplji oblik zdravstvene zaštite. - Bolje povezati sustav primarne zaštite i drugih javnih sektora, s naglaskom na sektor socijalne skrbi
Mnogi zdravstveni problemi mogu se prevenirati, dijagnosticirati i zbrinuti suradnjom s drugim sustavima poput javno-zdravstvenih, odgojno-obrazovnih, sustavom socijalne skrbi: poboljšavanje zdravstvenih uvjeta osoba u socioekonomskom riziku, zaštita od nasilja, potpora roditeljstvu, integracija djece s teškoćama u razvoju itd. Dom zdravlja Zadarske županije treba poticati preventivne mjere nagrađivanjem liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te više ulagati u njihovo cjeloživotno usavršavanje i učenju novih pristupa i postupaka. - Poboljšati uvjete za sve zaposlene u sustavu PZZ
Zdravstveni sustav čine zdravstveni radnici koji imaju specifično znanje i vještine. Međutim, osim profesionalnog razvoja, privatni razvoj djelatnika je iznimno važan za sveukupno zadovoljstvo. Cilj nam je imati zadovoljne djelatnike koji će ostati u sustavu zdravstva i moći se adekvatno profesionalno i privatno razvijati. Primjeri županija i gradova koji su problem rješavali razgovorom, a ne naredbama, nam govori kako je problem rješiv te treba učiti iz tih primjera. Kako za jednog liječnika može biti poticajno da bude liječnik u Domu zdravlja ako mu je samim time plaća od njegovog kolege u bolnici skoro duplo manja (bez obzira na izjednačavanje koeficijenata)? To je problem kojemu treba pribjeći da se gradovi, općine, ali i sama županija uključi sa dodacima na plaću liječnicima u primarnoj zdravstvenoj skrbi. Osim dodataka mogu imati i mjere osiguravanja stanovanja koja se u mnogim mjestima pokazala
efikasnom. Nažalost kod nas je županija potpuno pasivna po tom pitanju i zato smo pred kolapsom. U susjednoj Sloveniji, najveće ordinacije u PZZ dobivaju više sredstava i plan je da u najopterećenijim ordinacijama liječnik bude stimuliran s oko 400 eura, a sestra s oko 230 eura. - Nabava medicinske opreme i edukacija liječnika
Nekad je građanim bilo dostupno mnogo više specijalističkih pregleda unutar primarne zdravstvene zaštite (npr. dječji dispanzeri). Nažalost liječnici u PZZ su u nemogućnosti obaviti mnoge preglede zbog nedostatka opreme i time se dodatno opterećuje OB Zadar. Dom zdravlja godinama zanemaruje ulaganje kako u opremu, tako i u ljude. Smatramo da trebaju uložiti veća sredstva u nabavu medicinskih aparata i u edukaciju liječnika za rad na istima te bi time rasteretili pritisak na OB Zadar.
Uz ove Zubčić je naglasio kako je I iznimno važno bolje povezati sustav primarne zaštite i drugih javnih sektora, s naglaskom na sektor socijalne skrbi, poboljšati uvjete za sve zaposlene u sustavu te nabaviti kvalitetnu medicinsku opremu i osigurati edukaciju liječnika.
Sara Medved članica predsjedništva SDP-a istaknula je kako se na razini cijele države bore da lokalna primarna zaštita ojača te da bude dostupna svima.
“Naša vizija je da svi građani u RH mogu dobiti zdravstvenu uslugu kod liječnika obiteljske prakse i u svom Domu zdravlja. Treba povećati broj specijalističko konzilijarnih ambulanti. Time ćemo smanjiti upućivanje u bolnice, a sukladno tome i pritisak na bolnički sustav. Većina naših zdravstvenih potreba treba biti zadovoljena kod primarnog liječnika” istaknula je Medved.
