Početna VIJESTI U Hrvatskoj je pretilo čak 35% osmogodišnjaka, a dvije trećine građana ne...

U Hrvatskoj je pretilo čak 35% osmogodišnjaka, a dvije trećine građana ne bavi se nikakvom aktivnošću

Foto: ilustracija/pixabay.com

Svaka četvrta odrasla osoba nedovoljno se kreće. Situacija sa adolescentima još je gora, a nedovoljno se kreće čak četiri od pet adolescenata, poručili su ambasadori projekta Aktivna Hrvatska na panelu „Hrvatska 10 godina nakon, danas i Hrvatska u budućnosti“.

Nije tajna da su nezdrava, masna i preslatka hrana u kombinaciji sa sjedilačkim načinom života podloga za razvoj niza bolesti u kasnijoj životnoj dobi, poručila je voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj Iva Pejnović Franelić.

“Ova naša europska regija je najpogođenija i pobolom i smrtnošću koje se povezuju s nezaraznim bolestima. Zapravo, prije pandemije COVID-19 gotovo 90 posto svih smrtnih slučajeva u regiji pripisivalo se kardiovaskularnim bolestima, šećernoj bolesti tipa dva, raku i drugim nezaraznim bolestima”, kaže Pejnović Franelić.

Iako se dobre navike stvaraju kod kuće, nije zanemariv ni utjecaj škole na radne, ali i sportske navike koje se usvajaju od malih nogu. Dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Tomislav Krističević tvrdi: današnja djeca često su preopterećena drugim predmetima, a satovi tjelesne aktivnosti, osim što ih ima premalo, često padaju u drugi plan.

“Nedovoljan je broj sati tjelesne i zdravstvene kulture u školama, a upravo je to mjesto gdje se većina djece može organizirano baviti tjelesnom aktivnošću i to je zapravo nedostatno. Drugi problem je što neke škole zbog nedostatka prostornog kapaciteta imaju takozvani blok sat. To se svede na sat i pol tjelesnog tjedno i onda idućih sedam dana djeca nemaju nikakvu razinu tjelesne aktivnosti”, naglašava dekan Krističević.

A cijeloj situaciji nije pomogla niti aktualna pandemija koronavirusa. U doba stresa i visoke nesigurnosti ljudi češće posežu za masnom i slatkom hranom, često iz dostave, koja na našu psihu ima utješan efekt. U skladu s globalnim trendovima, Hrvati jedu neraznoliko i neuravnoteženo te često pretjeruju s masti i ugljikohidratima, što nas svrstava u sam vrh najtežih nacija u Europi, zaključuje nutricionistica Karmen Matković Melki.

“Najporazniji rezultati su nam naravno u kontekstu izostanka ribe i drugih namirnica iz te skupine u svim regijama Hrvatske. Unatoč tome što smo mediteranska zemlja, spadamo na samo dno europskog prosjeka konzumacije ribe. Šišaju nas zemlje koje nemaju izlaz na more”, zaključuje Matković Melki.

Ipak, nije sve tako crno. Panelisti zaključuju kako su ljudi sve bolje informirani o pravilnoj prehrani, a sve je popularnija i nabava svježih sezonskih namirnica lokalnih proizvođača. Uz pravilnu prehranu, Svjetska zdravstvena organizacija za odrasle osobe preporučuje i redovitu fizičku aktivnost, odnosno 150 do 300 minuta tjedno. Ipak, u jeku pandemije važno je posvetiti pažnju i svom mentalnom zdravlju, a prvi, ujedno i najvažniji korak, je često – potražiti pomoć.