Nakon niza odgoda, članovi Vlade napokon su predstavili porezne izmjene kojima je cilj – povećanje plaća i kupovne moći te smanjenje nejednakosti. Od 1. siječnja ukida se prirez, a jedinice lokalne samouprave dobivaju mogućnost da odrede visinu poreza na dohodak od 15 do do 34,5 posto. Smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje do 300 eura, a država će na sebe preuzeti teret godišnje u iznosu od 437 milijuna eura.
Podizanje životnog standarda, očuvanje gospodarskog rasta i osnaživanja fiskalne autonomije općina i gradova – glavni su ciljevi ovih poreznih izmjena riječima vladajućih. Tvrde da će na ovaj način rasti plaće onih s najmanjim primanjima i onih koji nisu bili pod poreznim škarama. Uz ukidanje prireza i intervencije u doprinose, brišete osnovica osobnog odbitka, a povećava se iznos osobnog odbitka s 530 na 560 eura.
Treba reći da su premijeri i ministri odbacili sve kritike da se radi o predizbornom izazovu jedinicama lokalne samouprave prije svega za tri od četiri najveća grada kojima upravljaju nehadezeovci. Naglasili su da su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek od 2017. do 2022. zabilježili rast prihoda od prireza i poreza na dohodak od 32 posto do 58 posto i da su im ovim poreznim izmjenama dali mogućnost da sami odlučuju koliko će građanima rasti plaće, odnosno koliko će, ako će podizati stopu poreza na dohodak i hoće li manjak nadoknaditi kroz povećanje poreza na korištenje javnih površina ili na primjer poreza na kuće za odmor.
Novost je i da se uvodi plaćanje napojnica karticom, a iznos neoporezive napojnice je 3.360 eura. Unatoč kategoričkom odbijanju da ova odluka ima ikakve veze s lokalnim izborima, ističu da će građani na izborima odlučiti i da je ovo prilika jedinicama lokalne samouprave da postanu atraktivnije.
”Jedinica lokalne samouprave, općina na primjer koja danas ima 10 posto prireza na porez na dohodak od 20 posto, može imati maksimalnu stopu novog poreza na dohodak, u koju smo kumulirali i porez na dohodak i prirez, od 22 posto. Smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u I stup – nikakva ugroza nije tu. Ovako i onako mi da bi smo namirili sve troškove mirovina, godinama već to pokrivamo iz prihoda od poreza”, izjavi je premijer Plenković.
”Osnovni osobni odbitak se povećava i rasterećuje neto plaću građana i osnovni osobni odbitak bi, s obzirom na inflatorna kretanja u koliko bi se primjerice vodio inflatornim pritiscima od 10 posto, trebao biti na razini od recimo 580 eura. Međutim to bi stvorilo dodatan pritisak na jedinice lokalne samouprave i zbog toga nismo odlučili u potpunosti taj osnovni osobni odbitak povećati u tom iznosu, već dio poreznoga rasterećenja plaća preuzeti na razinu središnje države kroz sustav naplate doprinosa. Osobe koje imaju do 700 eura, one će imati povećanje prosječno po toj kategoriji neto plaće za 42,90 eura, osobe koje imaju od 700 do 900 eura povećanje od 34,30 eura mjesečno, osobe koje su u kategoriji od 900 do 1.100 eura imat će povećanje od 20,66 eura, osobe koje su u kategoriji od 1.100 do 1.300 eura imat će povećanje od 6,72 eura, a osobe koje imaju veće bruto plaće od toga neće imati koristi od ovog zahvata u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje’‘, naglasio je ministar financija Marko Primorac..
Vladina prezentacija izmjena poreznih propisa u 2023. godini dostupna je klikom na PDF
