Čim je doznao da je Rusija krenula s invazijom Ukrajine, premijer Andrej Plenković je osudio potez Vladimira Putina i okupio sve iz Vlade, čelnike HNB-a i SOA-e, razgovarao sa svim veleposlanicima kako bi se skovao plan pomoći prijateljima u nevolji – ukrajinskom narodu.
Premijer je naglasio da je cijela situacija u Ukrajini isključivo odgovornost Rusije koju je pozvao da odmah prestane s vojnom agresijom i povuče svoje snage.
“Riječ je o najvećem vojnom pohodu na tlu Europe još od Drugog svjetskog rata i najozbiljniji udar na sigurnost cijele Eruope. Ovim brutalnim i masovnim napadom Rusija je pogazila i Povelju UN-a, kao i Helsinški završni akt i Europsku sigurnosnu povelju na kojima počiva organizacija za europsku sigurnost i suradnju”.
Dodao je da Hrvatska kao jedina članica NATO-a i EU-a koja je bila žrtva agresora najbolje zna što to znači i najbolje razumije Ukrajinu.
‘‘Ukrajina je u prosincu 1991. bila prva članica EU-a koja je priznala neovisnost Hrvatske. Sada kada je Ukrajina žrtva agresije na Hrvatskoj je da bude na pravoj strani, na strani mira, slobode, demokracije, solidarnosti i međunarodnog prava. Hrvatska bi pregazila sva svoja načela kada danas ne bi stala uz bok ukrajinskom narodu koji se pokazao kao veliki prijatelj hrvatskog naroda‘‘.
Pet je točaka koje iskazuju stavove Vlade – najoštrija osuda ruske agresije, poziv Rusiji da odmah prestane sa svojim napadom, puna solidarnost s Ukrajinom, podržavanje paketa sankcija, spremnost Hrvatske da humanitarno i tehnički pomogne Ukrajini i mogućnost da prihvati ukrajinske izbjeglice. A s tim stavovima premijer je upoznao i predsjednika Zorana Milanovića kojem je izrazio spremnost za sazivanjem Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Milanović je također oštro osudio rusku agresiju na Ukrajinu, a napade ruskih vojnih snaga smatra neprihvatljivim kršenjem ukrajinskog suvereniteta. Pozvao je Rusiju na prekid vojnih napada i nada se brzom smirivanju situacije i nastavku diplomatskih aktivnosti u cilju pronalaženja mirnog rješenja.
Uoči sastanka s premijerom i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se s ukrajinskim veleposlanikom, ali i razgovarao s ruskim veleposlanikom u Zagrebu. Ukrajinskom je izrazio solidarnost, a ruskom prenio osudu Vlade za ničim izazavanu agresiju.
Hrvatsko Veleposlanstvo u Ukrajini ostaje i svim je hrvatskim građanima u Ukrajini na raspolaganju, baš kao i dežurni kontakt broj. Na pitanje hoće li biti organizirane evakuacije Hrvata, Grlić Radman je odgovorio:
“Svakako. Prije svega oni su pozvani u Veleposlanstvo. Njih je negdje oko 80-ak sada, bilo je 114 prije dva tjedna. Vi znate da smo mi od samih početaka preporučivali napuštanje Ukrajine, tada su svi putevi još uvijek bili otvoreni. Sada je zračni promet obustavljen, postoji još kopneni dio, otvoren je granični prijelaz prema Mađarskoj, međutim, on je sada zakrčen s obzirom da mnogi sada žele u panici napuistiti Ukrajinu.”
Osim sigurnosti, ovaj sukob odražava se već od jutra i na cijene energenata pa je premijer najavio da će Vlada nastaviti s mjerama ublažavanja udara na standard kućanstava i na poduzeća. Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić kaže da je trenutno opskrba plinom neometana. A kako će ova kriza kao i sankcije Rusiji utjecati na naše gospodarstvo?
‘Ekonomske posljedice krize bit će proporcionalne duljini njezinog trajanja. Ne možemo očekivati da će europsko gospodarstvo, samim time i hrvatsko koje je integralni dio europskog gospodarstva normalno funkcionirati ako se ove ratne strahote nastave‘‘.
A Vlada je već na sjednici odgovorila na traženje pomoći Državne službe Ukrajine za izvanredne situcije pa je usvojila odluku o upućivanju početne tranše žurne pomoći iz raspoloživih zaliha vrijedne 9,1 milijun kuna.
Rusija je od početka dana izvela 203 napada diljem ukrajinskog teritorija, izvijestila je ukrajinska policija. U jednom od napada granatirana je bolnica u Vuhledaru u regiji Donjeck u kojem su poginule četiri osobe, a deset ih je ozlijeđeno. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je su da su jedan ruski helikopter K-52 i tri helikoptera u blizini Gostomela oboreni u regiji Kijev.
