Na Sveučilištu u Zadru održava se sastanak nadzora projekta LIFE MICROFIGHTER, na kojem se raspravlja o ciljevima, dosadašnjim rezultatima i planiranim aktivnostima. Projekt je usmjeren na smanjenje uporabe bakra u zaštiti bilja pronalaskom prihvatljivije zamjene za okoliš, u ovom slučaju zeolitom koji nosi živu komponentu, soj bakterije Pseudomonas sp. DSL65.
Prvog dana talijanski, španjolski i hrvatski partneri razmijenili su informacije o provedbi preuzetih radnih paketa, analizirali rezultate te predstavnicima Europske komisije prezentirali napredak prema planiranim ciljevima i aktivnostima.
– Dosadašnji rezultati projekta, koji je još u tijeku, pokazali su se realnima i očekivanima. Pokušali smo usporediti novi proizvod, ekološki izuzetno prihvatljiv, s tradicionalnim bakrenim sredstvima kako bismo smanjili njegovu potrošnju kao trenutačno tradicionalnog rješenja u preventivnom suzbijanju gljivičnih oboljenja biljaka. Istraživanja su pokazala da s ovim novim preparatom ipak nije moguće potpuno zamijeniti bakar. U programima integrirane zaštite, tamo gdje se koristi i „kemija“, kad nemamo na raspolaganju nepesticidne mjere, ovo sredstvo je uspješno zamijenilo bakar. Kombinacijom 50 posto bakra i 50 posto proizvoda u usporedbi postiže se isti učinak kao s punom dozom bakra. Smanjenje upotrebe bakra za polovicu u poljoprivrednoj proizvodnji već se smatra izvrsnim rezultatom. Za uspješnu primjenu i dalje su potrebna znanja iz poznavanja alata za prognozu biljnih bolesti te primjene bioloških sredstava. Ipak, u integriranoj zaštiti vinove loze u Hrvatskoj i Italiji, kao i zaštiti kivija i maslina u Italiji, postignuti su jako dobri rezultati, rekao je izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
Sudionike sastanka u ime Sveučilišta u Zadru pozdravili su voditeljica Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija Irena Kozulić i prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, koji je istaknuo kako smanjenjem ili zamjenom uporabe pesticida na bazi bakra u uzgoju vinove loze, rajčice i maslina ne štitimo samo usjeve, već i okoliš, tlo i bioraznolikost koja nas sve hrani.
– Uspjeh ovog projekta ovisi o vašoj znanstvenoj stručnosti, vašoj predanosti radu na terenu i vašoj sposobnosti da istraživanja pretočite u održive poljoprivredne prakse. Na Sveučilištu u Zadru posebno smo ponosni na doprinos našeg Centra za projekte, znanost i transfer tehnologije, koji neprestano razvija nove inicijative, gradi mostove između institucija i zemalja te osigurava da projekti poput LIFE MICROFIGHTER mogu napredovati, rekao je prorektor Penezić, zahvaljujući Europskoj komisiji i programu LIFE na podršci ovom projektu.
Nakon prezentacija i izvještaja o pokusima provedenima u Italiji, Španjolskoj i Hrvatskoj, drugog dana sastanka na rasporedu je posjet sveučilišnom dobru Baštica te razgovori s poljoprivrednicima koji su zainteresirani za rezultate projekta.
