Središnji je dan obilježavanja 33. obljetnice Dana obrane Zadra. Obilježavanje Dana obrane počinje u 8 sati budnicom gradskim ulicama i nastavlja se polaganjem vijenaca kod središnjeg križa na Gradskom groblju Zadar te na mjestima pogibije hrvatskih branitelja koji su tih dana s početka listopada 1991. obranili Zadar. Središnja svečanost održat će se na liniji obrane grada od agresora, na Dračevcu, u 13 sati.
6. listopada 1991. na grad je krenuo žestoki napad, a tenkovi JNA pokušali su iz 9 pravaca ući u grad. Tri mjeseca grad je bio bez struje i vode. Zadrani i hrvatski branitelji iz drugih krajeva Hrvatske obranili su grad na njegovim prilazima, na mjestima koja su danas sastavni dio grada. U Zadru je tisućama granata i kasetnim bombama pogođeno 120 objekata. Grad je doslovno gorio.
Cijena obrane Zadra bila je visoka; od 1. listopada do 8. listopada poginula su 43 hrvatska vojnika i civila na prvoj crti, a 202 ih je teže ili lakše ranjeno.
– Zadar je napadan s kopna, s mora i iz zraka. Branitelja malo. Na crti obrane od Dračevca, Ploče do Bokanjca i Dikla, dužine 12 kilometara bilo je oko 600 hrvatskih pripadnika iz 4. Gardijske brigade i 112. brigade. U samom Zadru još otprilike toliko branitelja koji su blokirali vojarne jer je poznato da je u samom gradu bilo 12 vojarni. To je bilo bitno da nas iznutra ne okupiraju. Deveti kninski korpus trebalo je zaustaviti na vanjskoj liniji, na samom ulazu u grad – kazao je zapovjednik 112. zadarske brigade Marko Čulina.
Ono što treba posebno istaknuti jest da se tih dana obrane Zadra na hrvatsku stranu predalo odnosno prešlo 763 neprijateljska vojnika.
Oni su nas zvali ustašama, koljačima, a njihovi vojnici su prelazili na našu stranu. To je bio, pored svih gubitaka koje smo im nanijeli u borbi, njima najveći poraz. Zašto? Zato što je njihova tehnika, tenkovi, topovi, ostala bez posada. Dakle, faktor je uvijek čovjek. Bez čovjeka ne možete ništa. Oni su procijenili da ne mogu dalje ići. Njima je cilj bio, a znamo to jer imamo zapovijed generala Vukovića iz 9. kninskog korpusa, ući u Zadar, ovladati lukom Gaženica, uništiti snage Zbora narodne garde, izvući svoje ljude iz vojarni i na taj način okupirati grad Zadar. U tome nisu uspjeli. Zato mi danas slavimo Dan obrane Zadra – istaknuo je s ponosom Čulina.
Cijena obrane Zadra bila je visoka. Od 1. listopada do 8. listopada poginula su 43 hrvatska vojnika i civila na prvoj crti, a 202 ih je teže ili lakše ranjeno. Upravo njih se sjećamo prvih dana svakog listopada. Oni su Hrvatska, njima je dugujemo!
Bitka za Zadar je izrasla kroz čuda. Njezina snaga ogledala se kroz imena koja su bila njezin najbolji sastav. Ono što su branitelji učinili za ovaj grad bilo je toliko veliko i humano da i sjećanja na ova djela moraju biti isto takva.
