Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se u Škabrnji na današnji dan kad su prije 31 godinu nad stanovnicima toga mjesta, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, mučki zločin počinili pripadnici bivše JNA, srpskih paravojnih postrojba SAO Krajine i dobrovoljačkih skupina iz Srbije i BiH. Pokolj u ravnokotarskome mjestu Škabrnji počinjen je istog dana kad je slomljena herojska obrana Vukovara. Mučki su ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U Domovinskom ratu u Škabrnji je ubijeno 56 civila, a poginulo je i 25 branitelja iz toga mjesta. Nakon rata još je šestero mještana poginulo od minsko-eksplozivnih sredstava.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih. Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambara i Ražovljeve glavice, gdje su, uz snažnu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplova, angažirane tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.
Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit. Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorijama, nasilno su izvučeni, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac.
Za zločine u Škabrnji osuđena je samo negdašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava i sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a nakon uhićenja u Švicarskoj 2001. i izručenja Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora. Nakon poništenja te odluke, na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina zatvora, a Vrhovni sud smanjio je tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izišla u listopadu 2007.
Uoči obilježavanja 31. godišnjice stradanja, DORH je prošlog tjedna objavio nove podatke o procesuiranju ratnih zločina počinjenih na području Škabrnje i Nadina u studenome 1991. Tako se, među ostalim, podsjeća da je Županijski sud u Splitu 15. srpnja potvrdio optužnice protiv Zorana Tadića, 63-godišnjeg državljanina Srbije i Australije, koji se smatra odgovornim za smrt 30 mještana i 13 branitelja u Ambaru. Kao zapovjednika 2. specijalnog voda Teritorijalne obrane Benkovca, Tadića se optužnicom tereti i da je po naredbi počeo napad na Škabrnju pucnjavom iz tenkova, minobacača i višecjevnih bacača raketa te s naoružanim vojnicima.
Početak suđenja najavljen je za 4. srpnja 2023. na Županijskome sudu u Splitu, gdje će mu se vjerojatno suditi u odsutnosti. Za 3. srpnja 2023. na tom je sudu sazvana i rasprava protiv šestorice državljana Srbije i jednog državljanina BiH, kojima se stavlja na teret da su njima podređene postrojbe i njihovi pripadnici 18. studenoga 1991. u Škabrnji ubili 44 civila, pretežito starije životne dobi. Nakon toga su do 12. ožujka 1992., tijekom privremene okupacije Škabrnje, usmrtili još 21 civila, također pretežno starije životne dobi.
Program današnjeg obilježavanja počinje okupljanjem na zapadnom ulazu u mjesto na početku Ulice 18. studenog 1991. nakon toga od 9,45 do 10,15 sati održat će se komemorativni program, a od 10,15 do 10,45 sati Kolona sjećanja – Hodnja do Spomen – obilježja masovne grobnice. Zatim slijedi program “Poginuli u mislima i srcima” – polaganje vijenca na Spomen obilježju masovne grobnice. U 11 sati bit će služena sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. U 12 sati počet će Korak po korak – Hodnja do Spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke, a u 12,30 sati polaganje je vijenaca na Središnji križ kod Spomen obilježja, na tom groblju. Predsjednik Republike Zoran Milanović pridružit će se mimohodu ‘Korak po korak’, te će položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred Središnjeg križa kod Spomen obilježja na mjesnom groblju.
Vukovar se u petak prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti kada je 1991.
Nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenoga slomljena obrana grada koji je potom okupirala JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u gotovo potpuno razrušenom gradu.
Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, više od 22.000 Vukovaraca je otjerano u progonstvo dok je nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo kroz srpske koncentracijske logore. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena njih 383 kojima se svaki trag gubi u Vukovaru u jesen 1991. godine.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana. No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila uz tenkovske i zračne napade. Okupacija Vukovara potrajala je do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima koje je prije toga trebalo obnoviti.
Komemorativni program pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta” počinje u 10 sati u dvorištvu Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”. U programu će nastupiti Klapa ‘Sveti Juraj’ HRM-a i Policijska klapa ‘Sveti Mihovil’ te glumac Darko Milas. Programu u Memorijalnoj bolnici nazočit će, uz okupljene branitelje i predstavnike udruga i predstavnici državnog vrha, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Ulicama grada Vukovara u 10,30 sati krenut će Križni put – Kolona sjećanja. Kolonu će predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja te oni koji su kao djeca proživjeli ratna razaranja Vukovara.
Dolazak Kolone sjećanja na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata očekuje se u 12 sati, gdje će biti odana počast žrtvama Vukovara polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, koje će, uz ostale, položiti premijer Plenković i predsjednik Sabora Jandroković. Molitvu za žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara predvodit će mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit. U 12,30 sati bit će služena misa za sve žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković položiti će vijence i kod Spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari. Za 17 sati planirana je svjetlosna rijeka sjećanja, odnosno puštanje svjetiljki Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara.
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović počast žrtvi Vukovara odao je u četvrtak polaganjem vijenca i paljenjem svijeće kod spomenika na Memorijalnom groblju te mjestu masovne grobnice na Ovčari.
Franjevački samostan u Vukovaru i ove je godine pozvao na obilježavanje 18. studenoga inicijativom nazvanom „Zvon za Vukovar” u kojoj se poziva na zvonjavu zvona sa svih hrvatskih crkava u 18,11 sati.
Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će u petak rano ujutro nekoliko tisuća lampiona, na tisuće lampiona od sinoć gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, tvrtki i drugih javnih objekata, a brojni lampioni gore i u prozorima obiteljskih kuća i stanova u Vukovaru.
Na tisuće upaljenih lampiona od sinoć je moguće vidjeti već od Vinkovaca, Nuštra, Marinaca i Bogdanovaca do samog Vukovara.
