U znanstvenom časopisu Geoadria koji objavljuju Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, ovih je dana objavljen članak o najstarijoj poznatoj karti s detaljnim prikazom nekog dijela Hrvatske. Izradio ju je nepoznati autor početkom 16. st., a prikazuje obalni dio Dalmacije od Vodica do Omiša te područje Dalmatinske zagore i dijela zapadne Bosne. O toj je rukopisnoj karti, koja se čuva u Archivio di Stato di Venezia do sada ponešto znala samo nekolicina znanstvenika u Hrvatskoj, a sada je zahvaljujući autorima članka – Kristijanu Juranu i Josipu Faričiću sa Sveučilišta u Zadru te Karin-edis Barzman sa Sveučilišta Binghamton (SAD), detaljno obrađena i predstavljena akademskoj i ostaloj zainteresiranoj zajednici.
Dalmacija je tijekom kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka bila poprište sraza triju europskih imperija: Mletačke Republike, Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva i Osmanskoga Carstva. Nakon što je u prvoj polovici 15. stoljeća Venecija utvrdila svoju vlast u priobalnom i otočnom dijelu Dalmacije (bez dubrovačke regije), prepoznala je potrebu sustavnoga upravljanja raspršenim prostornim resursima. Vijeća desetorice tako 1460. godine gradskim i pokrajinskim upravama povjerava brigu o kartografskom dokumentiranju mletačkih teritorija na kopnu (terraferma) i u prekomorskim područjima (stato da mar), uključujući mletačku Dalmaciju. Ta je odluka obilježila početak sustavnoga kartografskog dokumentiranja u europskim državnim arhivima.
Na karti je prikazan dio sjeverne i najveći dio srednje Dalmacije, s time da je u žarištu autora odnosno naručitelja karte bilo šibensko-kninsko područje, dok je znatno oskudnije geografskim sadržajem popunjeno preostalo prikazano područje. Isto tako, nisu prikazani otoci osim onih koji se nalaze u neposrednoj blizini kopna.
Sve do početka 16. stoljeća današnja Hrvatska prikazivana na geografskim i pomorskim kartama u sitnom mjerilu na kojima se nije moglo prikazati mnogo geografskih objekata, po čemu nije bila izuzetak kada je u pitanju srednjoeuropsko-sredozemni prostor. Tek potkraj 15. i početkom 16. stoljeća počele su se izrađivati karte regija europskih država, uključujući i Hrvatskoj susjednih prostora današnje Italije i Mađarske.
Cijeli članak s prikazom karte dostupan je na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak.
(https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=339930)
