Na Sveučilištu u Zadru održan je stručni skup „Turizam na Jadranu u doba klimatskih promjena: od rizika do rješenja“, na kojem je predstavljena Regionalna strategija za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u turizmu Zadarske županije. Skup su organizirali Institut za turizam i javna ustanova Natura-Jadera, a okupio je predstavnike akademske zajednice, javnog sektora i turističkog gospodarstva.
Cilj događanja bio je otvoriti raspravu o utjecaju klimatskih promjena na turizam te predstaviti konkretna rješenja za jačanje otpornosti i održivosti destinacija.
„Ovim skupom želimo otvoriti širu raspravu o tome kako klimatske promjene već danas utječu na turizam i destinacije te predstaviti rješenja koja mogu povećati njihovu otpornost i održivost“, istaknula je Izidora Marković Vukadin iz Instituta za turizam.
Jedan od najvećih izazova za turizam Zadarske županije u sljedećem desetljeću, upozoreno je na skupu, bit će promet. Čak 88 posto turista dolazi automobilom, a gotovo svi koriste vozila na fosilna goriva. Problem predstavlja i energetski neučinkovit smještaj koji tijekom ljetnih mjeseci povećava potrebu za hlađenjem i potrošnju energije.
Dr. sc. Mira Zovko iz Instituta za turizam naglasila je kako su rješenja temeljena na prirodi ključna za ublažavanje klimatskih promjena jer istodobno smanjuju emisije CO2 i štite prostor od klimatskih šokova.
U sklopu događanja predstavljen je i Lokalni akcijski plan za prilagodbu turizma klimatskim promjenama za Dugi otok. Fokus plana stavljen je na korištenje prirodnih rješenja, povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije, tehnologija za štednju vode te edukaciju posjetitelja. Poseban naglasak stavljen je i na razvoj sadržaja koji bi turiste motivirali na aktivnosti izvan plaža.
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin sa Sveučilišta u Zadru poručio je kako sredstava za prilagodbu ima dovoljno, ali ih treba znati iskoristiti.
„Više od 30 posto fondova Europske unije namijenjeno je prilagodbi klimatskim promjenama. Gradovi i općine moraju biti spremni povući ta sredstva“, rekao je Klarin, dodajući kako se u idućem programskom razdoblju na razini EU-a očekuje između 500 i 600 milijardi eura za takve projekte.
Na okruglom stolu upozoreno je i na važnost održivosti za imidž turističkih destinacija. Ina Sikirić Ivčić iz Turističke zajednice Zadarske županije istaknula je kako klimatske promjene i ekstremne vremenske nepogode sve više utječu na percepciju sigurnosti i atraktivnosti destinacija.
„Destinacija koja ne ulaže u održivost dobit će negativan imidž“, poručila je.
Sudionici skupa dotaknuli su se i pitanja turističkog brendiranja hrvatske obale. Stručna voditeljica u NATURI-JADERI Morana Bačić upozorila je kako se hrvatska obala godinama pogrešno promovira prvenstveno kroz plaže, iako one čine tek manji dio obale.
„Naša obala je krš, nisu plaže“, istaknula je Bačić, upozorivši kako upravo zbog takvog pristupa dolazi do sve češćeg nasipavanja obale.
Naglašeno je i kako su otoci među najranjivijim područjima zbog ograničenih resursa i snažnog pritiska turizma, posebno nautičkog. Doc. dr. sc. Ivana Zubak Čižmek sa Sveučilišta u Zadru upozorila je na štetnost nekontroliranog sidrenja i nasipavanja obale, posebno u područjima morskih cvjetnica poput posidonije.
Skup je održan u sklopu projekta NaTour4CChange, koji se provodi od siječnja 2024. godine uz sufinanciranje Programa transnacionalne suradnje Interreg Mediteran. Projekt okuplja deset partnera iz šest država, a cilj mu je povećati otpornost i održivost obalnih destinacija kroz primjenu rješenja temeljenih na prirodi i ekosustavima.
