Nakon što nam je popis stanovništva otkrio da nas ima manje od 4 milijuna I da je u posljednih 10 godina broj stanovnika pao za oko 400 tisuća, sve glasnije se govori I o potrebi promjene izbornog sustava, ali I izmjeni teritorijalnog ustroja države. SDP je prvi predstavio svoj prijedlog. Druge oporbene stranke se slažu da su izmjene potrebne I pripremaju svoje prijedloge, a I u HDZ-u su svjesni da se nešto mora promijeniti. Na prvu zvuči gotovo pa idealno.
Glas birača ne vrijedi jednako, a na to je više puta upozoravao I Ustavni sud, rekao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
‘‘Izborne jedinice ne prate teritorijalnu podjelu RH, što se najviše vidi u malo prije spomenutoj sedmoj izbornoj jedinici, koja se proteže od Jaruna do Jadrana‘‘, smatraju u SDP-u te predlažu:
‘‘Broj izbornih jedinica potrebno je smanjiti na šest. Šest izbornih jedinica koje će pratiti teritorijalni ustroj RH i koji neće birati jednaki broj zastupnika. Zagreb mora biti jedna izborna jedinica i čitav Zagreb sa jedne liste mora birati zastupnike koji će ga predstavljati u Saboru. Broj zastupnika koji se biraju u pojedinoj izbornoj jedinici treba temeljiti na popisu stanovništva, na broju stanovnika, a ne na registru birača.‘‘
A kako bi točno trebale izgledati te prekrojene izborne jedinice pojasnio je Arsen Bauk.
“Prva izborna jedinica bio bi Grad Zagreb koji bi birao 28 zastupnika. Druga jedinica, sjeverozapadna Hrvatska, koja bi birala 21 zastupnika, a činili bi ju Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija.”
Razlika je posebno vidljiva u Slavoniji.
“Treća izborna jedinica – Slavonija. Dakle, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. Birali bi 24 zastupnika. Kao što vidite, to predstavlja četvrtu i petu izbornu jedinicu, koje danas biraju 28, što je posljedica demografskih trendova u posljednjih 20 godina. Četvrta izborna jedinica je središnja Hrvatska, dakle Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka, koji bi birali 20 zastupnika.”
I na kraju ostala je Dalmacija…
‘‘Peta izborna jedinica koju bi činili Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija birale bi 18 zastupnika i šesta izborna jedinica, dakle četiri dalmatinske županije, dakle Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Duboravačko-neretvanska županija, koje bi birale 29 zastupnika.‘‘
Za ovo je potrebna jedino politička volja, ističe Grbin te dodaje da bi broj saborskih zastupnika ostao isti, a isti bi ostao I broj zastupnika koje bira dijaspora. Grbin je pojasnio zašto.
“Dakle znamo da je broj zastupnika koji predstavljaju ljude koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj definiran Ustavom i smanjenje broja zastupnika iz Hrvatske, a bez da adresiramo kroz promjenu Ustava i smanjenje zastupnika koji ne žive u Hrvatskoj bi u stvari obespravilo one koji su tu, one koji ovdje plaćaju porez.‘‘
Taj prijedlog je sada u raspravi, a predstavit će ga i kolegama u oporbi, najavio je Grbin. Oni pak imaju neke svoje ideje. U MOST-ovom prijedlogu, kojeg će uskoro predstaviti, nema promjena izbornih jedinica, rekao je Nikola Grmoja.
“Mi ćemo dati svoj prijedlog, ne mogu komentirati nešto što nisam vidio ali definitivno ne možemo imati ovakav neustavan i nelegalan sustav u kojem glas ne vrijedi isto.‘‘
Da su potrebne promjene smatraju i u Zeleno – lijevom bloku. “U Hrvatskoj ne vrijedi svaki glas jednako. Ovim popisom stanovništva, gdje se vidjelo da je odljev najveći upravo u jedinicama gdje glas vrijedi više, se ta razlika i nepravda samo dodatno produbila. Definitivno treba ići u smjeru izbornog zakona. Također, mi smatramo da se treba smanjivati broj izbornih jedinica i generalno smatramo da bi se trebalo ići u smjeru donošenja izbornog zakonika‘‘, rekla je Ivana Kekin.
A što misle u HDZ? Branko Bačić je svjestan da su se okolnosti promijenile. Dvije su opcije na stolu.
“To znači da ćemo, ili s jedne strane mijenjati veličine izbornih jedinica, granice izbornih jedinica kako bi u svakoj izbornoj jedinici bilo otprilike plus minus pet posto jednak broj birača ili ćemo u postojećim izbornim jedinicama mijenjati broj zastupnika, to je ono što je pred nama.‘‘
A to bi moglo biti uskoro. Krajnji rok je godinu dana prije parlamentarnih izbora. Nada se da će do ljetne stanke prijedlog ići u Sabor na prvo čitanje. Kada se govori o teritorijalnom preustroju, što SDP također predlaže, Bačić diže ručnu.
‘‘Naš je stav da je ovakav centralni ustroj koji počiva na županijama, a kako ga je osmislio i predložio dr. Franjo Tuđman, najbolji regionalni izgled Hrvatske, koji omogućava regionalni razvoj Hrvatske i na tome ćemo inzistirati.‘‘
