Sindikalna Podružnica hrvatskih branitelja Zadar održala je danas pres konferenciju na kojoj su istaknuli niz problema s kojima se hrvatski branitelji susreću, a nitko im već godinama ne izlazi u susret. Ono što ih trenutno najviše „žulja” jest prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima koji krajem mjeseca ide u drugo čitanje. Povjerenik SPHBZ Matjaž- Mate Debeljak ističe kako bi se tim novim zakonom izjednačili branitelji i agresori, a oni bi čak imali i veća prava. Naime nema vojne niti zdravstvene arhive po kojoj bi se znalo tko je bio civilna žrtva, a tko je bio agresor u Domovinskom ratu.
„Abolirani četnici se vode u Republici Srpskoj kao izbjeglice s dvojnim državljanstvom. Taj prijedlog zakona ide u korist njima, a ne našim civilima. Prema izjavi ministra Tome Medveda on predviđa da će takvih civilnih stradalnika biti između 2 i 4 tisuće”, istaknuo je Debeljak.
Nije im jasno niti zašto se civilnim stradalnicima bavi ministarstvo branitelja. Ističu da nisu protiv toga da civilne žrtve ostvare svoja prava, ali kažu kako ih boli da hrvatski branitelji i stradalnici već godinama ne mogu dokazati svoj status:
„Oni će primjerice moći nasljeđivati što hrvatski branitelj ne može. Hrvatski branitelj danas ne može ostvariti status iako ima svu potrebnu dokumentaciju. Uvijek ga odbijaju jer nije sređena vojna arhiva“, naglašava Debeljak.
Debeljak ističe kako je od rata umrlo više od 80 tisuća hrvatskih branitelja, mnogi nisu zaposleni, spajaju kraj s krajem, muku muče sa stambenim pitanjem, a ako i imaju mirovinu ona je vrlo mala.
„Novi zakon o Civilnim stradalnicima svima koji su vršili agresiju na Hrvatsku i kasnije pobjegli daje se status izbjeglica, a novim zakonom i primanja od oko 3 tisuće kuna“. istaču u Sindikatu.
Marina Mikulandra iz sindikalne podružnice poručuje kako će od Ministarstva branitelja tražiti da se prvo sredi vojna arhiva hrvatskih branitelja pa onda mogu u rješavanje ostalih arhiva.
„Smatramo da javnost treba znati za sve probleme s kojima se susreće hrvatski branitelj. Prvo treba riješiti sve statuse naših branitelja, a tek onda bi se trebalo ići na usvajanje zakona o Civilnim stradalnicima Domovinskog rata“, ističe Mikulandra.
Poručili su i kako se premalo počasti odaje heroinama Domovinskog rata, ženama dobrovoljkama koje su također poput svojih muških suboraca, branile svoju Domovinu.
