Na Sveučilišru u Zadru večeras je održana Svečana akademija povodom proslave 300 godina dolaska Arbanasa u Zadar.
Brojni uzvanici iz kulturnog, društvenog, sportskog i javnog života okupili su se u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a velikom jubileju uz brojne Arbanase, gradonačelnika Zadra Šimu Erlića, župana Zadarske županije Josipa Bilavera, i dekana Sveučilišta u Zadru Josipa Faričića, proslavi su prisustvovali veleposlanica Republike Albanije Nj.E. Donika Hoxha, veleposlanik Republike Kosovo Nj.E. Martin Berishaj te izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Na početku proslave ovoga velikoga jubileja sve je pozdravio Serđo Dokoza, predsjednik Organizacijskog odbora ovogodišnje programa proslave.
“Zahvalio bih se svima koji su nam pomagali sve ovo vrijeme da napravimo ovako bogat program proslave, zahvaljujem se pročelnici za kulturu Dini Bušić, gradonačelniku Erliću te svima ostalima koji su utkali dio sebe kako bi dostojno proslavili 300 godina dolaska Arbanasa u Zadar.”, kazao je Dokoza.
Nazočnima se obratio i gradonačelnik Erlić koji je kazao da mu je iznimna čast sudjelovati na akademiji kojom se slave Arbanasi, i tri stoljeća života, rasta i razvoja, te izniman doprinos Arbanasa našemu gradu te je ujedno iskoristio priliku čestitati Arbanasima blagdan Gospe Loretske.
“Cjelogodišnji program obilježavanja ovog jubileja prikazuje svu slojevitost i posebnost Arbanasa, bogatstvo kulture i identiteta koji su se u protekla tri stoljeća utkale u identitet našega grada, ali i dogradili našu nacionalnu baštinu. Taj kolaž znanstvenih, kulturnih, društvenih i sportskih događanja na najbolji način prikazuje koliko su Arbanasi oblikovali povijest i sadašnjost našega grada.”, kazao je gradonačelnik Erlić.
Dodao je kako su brojni doprinosi s kojima se Zadar ponosi u području glazbe, kulture, znanosti, obrazovanja, politike i sporta, ali i sa iznimnim doprinosom i žrtvom koju su Arbanasi podnijeli u Domovinskom ratu.
“Teško je uopće nabrojati i navesti sve one učitelje, svećenike, znanstvenike, sportaše, umjetnike i pjevače koji su kroz stoljeća stvarali i slavili svoj grad. Bez njih, ali i težaka i obrtnika, Zadar bi danas bio nešto drugo, svakako siromašniji, ne bi bio Zadar kakvoga danas poznajemo. Jer što bi Zadar danas bio Ivčićece “Večeras je naš fešta” ili Đanijeve “Adio” ili Mladenove “Dalmatinac sam…” ili bez Pina u kosarci…i da ne nabrajam dalje. Ne da bi nam grad bio siromasniji, nego i cijela Dalmacija, ali i cila Hrvatska!”, poručioo je Erlić te naglasio da je važno da kao Grad zaštitimo tu baštinu.
Župan Josip Bilaver pozdravio je sve u ime Zadarske županije.
“Ako nas povijest nečemu uči, onda bismo na primjeru Arbanasa mogli zaključiti da se ne moramo bojati. Naime, došavši na područje Zadarske županije Arbanasi su vrlo brzo pokazali da su vrijedni radnici te su, dobivši zemlju, dobili i priliku, stvoriti ovdje svoj novi dom što su i učinili.
Postupno se prilagođavajući, usvajali su i nov način života integrirajući se u novo okruženje i narod. Jedan od najpoznatijih Arbanasa, nažalost pokojni, književnik i hrvatski branitelj Ivica Matešić Jeremija jednom je prilikom, u svom osebujnom stilu, duhovito rekao kako su Arbanasi postali Hrvati i prije Hrvata. Ta njegova duhovitost oslikava vrlo precizno arbanaško domoljublje, kao i veliku religioznost., kazao je župan Bilaver te dodao da su od predgrađa kakav je bio borgo Erizzo u kojem su se smjestili, danas Arbanasi vrlo privlačan dio grada Zadra u kojem je vrlo ugodno živjeti, a Arbanasi naši sugrađani koji svojim radom na svim područjima sudjeluju aktivno u javnom životu dajući svoj doprinos i glazbi, i znanosti, i gospodarstvu, i politici, i sportu i svim ostalim životnim područjima.
Bilaver je dodao kako su upravo Arbanasi možda najbolji primjer kako je moguće u potpunosti se integrirati u novu zajednicu, no istovremeno ne dopustiti nestanak tradicije koju baštine.
Inspirativnom govorom obratio se i dekan Sveučilišta u Zadru.
“Valja istaknuti da je mikropovijest dio velike povijesti Mediterana i Jadrana. Kontakata i konflikatata. Prostori prekrasnog krajolika, specifične klime, ambijenti u kojem se miješaju šumovi valova, prostor razmjene ideja i tehnologija. U takvom prostoru razmjene dokazi do prožimanja, onoga kojinusirine obogaćuje. Bez Arbanasa, ali i onih Arbanasa koji su naselili Zemunik i neka druga mjesta, nemoguce je zamislit identitet i egzistenciju ovog dijela središnjeg Jadrana. Zbog toga je važno proučiti, Arbanasi su bili suputnici, a kad je trebalo supatnici svih stanovnika zavičaja.
Valja istaknuti ave zaslužen, od onih najmanjih do najvećih.
Srce Zadrana je doista ujedno i srce Arbanasa. U ovom nasem prekrasnom dijelu Jadrana od Puntamike do Punte Bajlo, vase kaleže u Arbanasima, Kolovare, Bregdetii, sve su to dragulji koji su ures zadarske krune.
Zaziv i zagovor -cuvajte svoju bastinu, koja ce se premosit naraštajima. Cuvajte i svoj krajolik i prostor, dosta je aluminija, stabla i betona, a vise prostora treba posvetiti istinskim ljepotama naseg grada. Akademska zajednica uvijek ce vam biti drag i zagovornik, i sugovornik.”
Brojnim uvaženim Arbanasima na svim poljima društvenog života, od glazbe, preko kulture, politike, sporta, uručena su posebna priznanja.
